četvrtak, 19. ožujka 2009.

Naša redovnička i svećenička formacija (odgoj)

 
Od mladića i kandidata koji želi prihvatiti naš način života i rada traži se: veselo srce, da ga pravi dobar glas, ispravna nakana, slobodna volja, tjelesno, duhovno, moralno i intelektualno zdravlje i sposobnost, primjerena dob, sposobnost za zajednički život, prihvaćanje Pravila i načina života po uzoru na sv. Franju i naših Konstitucija.
 
Prema našim redovničkim pravilima (Konstitucijama) da bi netko postao članom Kapucinskog reda ili naše Hrvatske provincije potrebno je da prođe određeni odgojno-obrazovni put koji se sastoji od: sjemeništa, postulature, novicijata i ponovicijata.

SJEMENIŠTE jest odgojna ustanova u koju se primaju mladići koji su nakon OŠ ili tijekom srednje u sebi osjetili duhovni poziv. Takvi svoje zvanje mogu ostvariti dolaskom u naše sjemenište gdje imaju mogućnost pohađati neku od državnih škola. živjeti u našem «Centru za odgoj pripravnika» i pod vodstvom svojega učitelja (magistra) izbliza se upoznati sa samostanskim i našim franjevačko-kapucinskim načinom života i rada te se pripremiti za pristupanje postulaturi odn. novicijatu.

U POSTULAT(URU) se primaju oni mladići koji su kod nas u sjemeništu ili kod svojih obitelji završili neku srednju školu ili možda fakultet, a kod kojih se je javila želja za duhovnim pozivom, a koji može biti svećenički ili redovnički. Cilj jednoga takvoga pripremnog razdoblja, koje prethodi pripuštanju u novicijat i oblačenju redovničkog odijela, jest da kandidat bolje upozna naš način života, a bratstvo sa svoje strane da upozna prikladnost kandidata. U tom razdoblju kandidat treba uvidjeti da li je odluka koju je donio po sebi zrela i promišljena te može li i želi li biti kapucin te nastaviti s franjevačko-kapucinskim načinom života i rada te se pripremiti za iduću etapu odgojno-obrazovnog procesa, novicijat.

NOVICIJAT kao vrijeme intenzivnijeg uvođenja i dubljeg proživljavanja evanđeoskog i franjevačko-kapucinskog života po sebi zahtijeva i pretpostavlja slobodno i zrelo opredjeljenje za redovnički život. U novicijatu kandidat po prvi puta oblači redovničku halju te u jednom od samostana (kući novicijata) provodi godinu dana upoznavajući se sa samostanskim i franjevačko-kapucinskim načinom života i rada. Tijekom te godine novak može uvidjeti da li je to način života kakav on želi, odn. braća redovnici sa svoje strane donose sud o tome da li je dotični novak prikladan za Red. Novicijat je kandidatu ujedno prigodno vrijeme za ponovnim preispitivanjem vlastitih namjera i traženja vlastitog poziva i duhovnosti; zatim preispitivanje spremnosti i sposobnosti za zajednički život, za vlastito predanje zajednici, za molitvu i razmatranje Božje riječi.

U razdoblju PONOVICIJAT koje započinje po završetu godine novicijata, kandidat (bilo za redovničkog brata, bilo za svećenika) najprije polaže privremene redovničke zavjete tijekom nekoliko godina (redovito četiri), da bi nakon toga položio svečane, doživotne zavjete po kojima onda postaje punopravnim članom Reda i Provincije, s aktivnim i pasivnim pravom glasa.
Redovnički pripravnici koji k tome žele biti i svećenici, nakon završenog novicijata i položenim prvih zavjeta, upisuju se na neki od teoloških studija. Po završetku petogodišnjeg studija, polaganja svečanih, doživotnih zavjeta i po polaganju biskupovih ruku netko biva ponajprije zaređen za đakona, a nakon određenog vremena (redovito godinu dana) i za svećenika. Potom se kandidatu, od uprave Provincije, povjeravaju razne apostolsko-pastoralne i/ili redovničke službe.
 
Braća koja se tijekom formacije kroz sjemenište, postulaturu iili novicijata nisu opredijelila, ne žele ili ne mogu postati đakoni i/ili svećenici mogu u našem Redu i Provinciji biti ČASNA BRAĆA ili braća pomoćnici, te na taj način onda mogu ostvariti svoj duhovni poziv i svoj život posveti Bogu, Crkvi i braći ljudima. Takvi se kandidati usmjeravaju, ovisno o godinama, sposobnostima i mogućnostima, prema nekom zanatu ili zanimanju koje će biti korisno za redovničku zajednicu i njezino poslanje u svijetu. Braća laici ili pomoćnici su u jednakoj mjeri kapucini kao onima koji se još odluče i za svećenički poziv i teološku izobrazbu; i oni polažu zavjete (siromaštva, čistoće i poslušnosti) jednake onima koji se spremaju da danas – sutra postanu svećenici. Između jednih (svećenika) i drugih (časne braće) nema razlike, (izuzevši one koje proizlaze iz različitosti poslanja za svećenike i braću laike u zajednici) jer »s obzirom na isto zvanje, sva su braća jednaka« (Konstitucije OFMCap, 84, 3), kao što je to i sam sv. Franjo, naš duhovni utemeljitelj želio.

* * * * *

Svi oni koji se žele bolje upoznati s nama kapucinima, s našim Redom i Provincijom, te koji živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje u Redu manje braće Kapucina više informacija mogu pronaći kontaktirajući:
 
                     www.ofmcap.org ILI: www.kapucini.hr
 

*** Zainteresirani nam se mogu i pismeno javiti na:

Provincijalat hrvatskih kapucina
Sv. Leopolda Mandića 41
10040 ZAGREB – DUBRAVA
E-mail:
provincija@kapucini.hr
TEL. 01/29 82 520

ILI:
Fra Juro Šimić, promotor duh. zvanja

ponedjeljak, 2. ožujka 2009.

Postulat(ura)


Iskustvo Crkve nakon Drugog vatikanskog sabora pokazuje nam da tzv. Mala, «dječačka», sjemeništa više nisu ni jedini ni redoviti put da bi netko postao svećenik i/ili redovnik.
Budući da sve više redovnički kandidati ne prolazi kroz "malo sjemenište" pokazala se je potreba uvođenja jednoga pripremnoga razdoblja prije ulaska, eventualnoga kandidata, u redovničku zajednicu. To razdoblje upoznavanja i provjere kandidata od strane Zajednice, ali i same odluke kandidata "za" stupanja u zajednicu i novicijat, ili pak napuštanje Zajednice, nazvano je postulat(ura).

U postulaturu, dakle, dolaze mladići koji su završili neku srednju školu, a moguće je da su i stariji ili su možda već i zaposleni, a kod kojih se je javila želja za duhovnim pozivom, a koji može biti svećenički ili redovnički. Ovaj period uvođenja u redovnički život započinje kad kandidat osjeti da ga Gospodin zove na svoje nasljedovanje u franjevačko-kapucinskom načinu života prema redovničkom stilu vlastitu našoj zajednici.

Za vrijeme ovog perioda formacije, koji traje ne manje od šest (6) mjeseci, a niti duže od dvije (2.) godine, kandidat u uskoj vezi sa samostanskim bratstvom, upoznaje naš način života i rada, a bratstvo, sa svoje strane, upoznaje kandidata, da može otkriti i dati pravi odgovor na njegovu molbu. To je također i vrijeme u kojem kandidat intenzivnije otkriva svoje zvanje, upoznaje i otkriva naš franjevačko-kapucinski način života, te time stječe prva iskustva bratstva.
Postulatura je ujedno i vrijeme približavanja franjevačkim izvorima naše duhovnosti kao i načina našega života i rada.

Franjin lik, iščitavanjem spisa i života, uzor je, bogat privlačnošću i primjer koji oduševljava i privlači. Uz njegov lik kandidati se upoznaju i s poviješću i duhovnošću vlastitoj našem Redu, te s onom našom svetom braćom, koja daju svjedočanstvo kako se u pojedinim povijesnim okolnostima franjevačko-kapucinska karizma utjelovila u Crkvi.

Obrazovna aktivnost glede postulanata usmjerena je nadasve usavršavanju kateheze vjere; načinima molitve, posebno s uvođenjem u liturgiju; poučavanje u franjevaštvu; prva uvođenja u apostolski rad.
S početkom postulature, postulant biva pripušten u zajednicu kao njezin član, te time i sam počinje aktivno sudjelovati u bratskom životu.

*** Za daljnja pitanja i informacije kontaktirati:
 
Fra Juro Šimić, promotor zvanja
sv. Leopolda Mandića 41
10040 Zagreb - Dubrava