četvrtak, 19. ožujka 2009.

Naša redovnička i svećenička formacija (odgoj)

 
Od mladića i kandidata koji želi prihvatiti naš način života i rada traži se: veselo srce, da ga pravi dobar glas, ispravna nakana, slobodna volja, tjelesno, duhovno, moralno i intelektualno zdravlje i sposobnost, primjerena dob, sposobnost za zajednički život, prihvaćanje Pravila i načina života po uzoru na sv. Franju i naših Konstitucija.
 
Prema našim redovničkim pravilima (Konstitucijama) da bi netko postao članom Kapucinskog reda ili naše Hrvatske provincije potrebno je da prođe određeni odgojno-obrazovni put koji se sastoji od: sjemeništa, postulature, novicijata i ponovicijata.

SJEMENIŠTE jest odgojna ustanova u koju se primaju mladići koji su nakon OŠ ili tijekom srednje u sebi osjetili duhovni poziv. Takvi svoje zvanje mogu ostvariti dolaskom u naše sjemenište gdje imaju mogućnost pohađati neku od državnih škola. živjeti u našem «Centru za odgoj pripravnika» i pod vodstvom svojega učitelja (magistra) izbliza se upoznati sa samostanskim i našim franjevačko-kapucinskim načinom života i rada te se pripremiti za pristupanje postulaturi odn. novicijatu.

U POSTULAT(URU) se primaju oni mladići koji su kod nas u sjemeništu ili kod svojih obitelji završili neku srednju školu ili možda fakultet, a kod kojih se je javila želja za duhovnim pozivom, a koji može biti svećenički ili redovnički. Cilj jednoga takvoga pripremnog razdoblja, koje prethodi pripuštanju u novicijat i oblačenju redovničkog odijela, jest da kandidat bolje upozna naš način života, a bratstvo sa svoje strane da upozna prikladnost kandidata. U tom razdoblju kandidat treba uvidjeti da li je odluka koju je donio po sebi zrela i promišljena te može li i želi li biti kapucin te nastaviti s franjevačko-kapucinskim načinom života i rada te se pripremiti za iduću etapu odgojno-obrazovnog procesa, novicijat.

NOVICIJAT kao vrijeme intenzivnijeg uvođenja i dubljeg proživljavanja evanđeoskog i franjevačko-kapucinskog života po sebi zahtijeva i pretpostavlja slobodno i zrelo opredjeljenje za redovnički život. U novicijatu kandidat po prvi puta oblači redovničku halju te u jednom od samostana (kući novicijata) provodi godinu dana upoznavajući se sa samostanskim i franjevačko-kapucinskim načinom života i rada. Tijekom te godine novak može uvidjeti da li je to način života kakav on želi, odn. braća redovnici sa svoje strane donose sud o tome da li je dotični novak prikladan za Red. Novicijat je kandidatu ujedno prigodno vrijeme za ponovnim preispitivanjem vlastitih namjera i traženja vlastitog poziva i duhovnosti; zatim preispitivanje spremnosti i sposobnosti za zajednički život, za vlastito predanje zajednici, za molitvu i razmatranje Božje riječi.

U razdoblju PONOVICIJAT koje započinje po završetu godine novicijata, kandidat (bilo za redovničkog brata, bilo za svećenika) najprije polaže privremene redovničke zavjete tijekom nekoliko godina (redovito četiri), da bi nakon toga položio svečane, doživotne zavjete po kojima onda postaje punopravnim članom Reda i Provincije, s aktivnim i pasivnim pravom glasa.
Redovnički pripravnici koji k tome žele biti i svećenici, nakon završenog novicijata i položenim prvih zavjeta, upisuju se na neki od teoloških studija. Po završetku petogodišnjeg studija, polaganja svečanih, doživotnih zavjeta i po polaganju biskupovih ruku netko biva ponajprije zaređen za đakona, a nakon određenog vremena (redovito godinu dana) i za svećenika. Potom se kandidatu, od uprave Provincije, povjeravaju razne apostolsko-pastoralne i/ili redovničke službe.
 
Braća koja se tijekom formacije kroz sjemenište, postulaturu iili novicijata nisu opredijelila, ne žele ili ne mogu postati đakoni i/ili svećenici mogu u našem Redu i Provinciji biti ČASNA BRAĆA ili braća pomoćnici, te na taj način onda mogu ostvariti svoj duhovni poziv i svoj život posveti Bogu, Crkvi i braći ljudima. Takvi se kandidati usmjeravaju, ovisno o godinama, sposobnostima i mogućnostima, prema nekom zanatu ili zanimanju koje će biti korisno za redovničku zajednicu i njezino poslanje u svijetu. Braća laici ili pomoćnici su u jednakoj mjeri kapucini kao onima koji se još odluče i za svećenički poziv i teološku izobrazbu; i oni polažu zavjete (siromaštva, čistoće i poslušnosti) jednake onima koji se spremaju da danas – sutra postanu svećenici. Između jednih (svećenika) i drugih (časne braće) nema razlike, (izuzevši one koje proizlaze iz različitosti poslanja za svećenike i braću laike u zajednici) jer »s obzirom na isto zvanje, sva su braća jednaka« (Konstitucije OFMCap, 84, 3), kao što je to i sam sv. Franjo, naš duhovni utemeljitelj želio.

* * * * *

Svi oni koji se žele bolje upoznati s nama kapucinima, s našim Redom i Provincijom, te koji živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje u Redu manje braće Kapucina više informacija mogu pronaći kontaktirajući:
 
                     www.ofmcap.org ILI: www.kapucini.hr
 

*** Zainteresirani nam se mogu i pismeno javiti na:

Provincijalat hrvatskih kapucina
Sv. Leopolda Mandića 41
10040 ZAGREB – DUBRAVA
E-mail:
provincija@kapucini.hr
TEL. 01/29 82 520

ILI:
Fra Juro Šimić, promotor duh. zvanja