utorak, 5. veljače 2019.

Odakle dolaze nova duhovna zvanja?

 
Rezultati nedavno provedenog velikog istraživanja u Americi pokazuju da je prošle godine najmanje 240 kandidata položilo svoje vječne (doživotne) zavjete (izvor: CNA). Većina njih potječe iz mnogobrojnih obitelji te su pohađali katoličke škole
Istraživanje je proveo Centar za istraživanja apostolata Sveučilišta Georgetown, a analizu rezultata je objavilo Tajništvo za kler, posvećeni život i zvanja Američke biskupske konferencije. U istraživanju je sudjelovalo 530 od 730 nadređenih osoba u različitim vjerskim institucijama, tako da stopa odgovora iznosi 71 posto.
Upitnik je ispunilo 162 ispitanika (92 redovnice te 70 redovnika i svećenika) koji su prošle godine dali svoje vječne zavjete i zaređeni su za svećenike. Istraživanje pokazuje kako čak 80 posto redovničkih zajednica 2018. godine nije imalo niti jedno zvanje, dok ih je 13 posto imalo po jedno, a sedam posto dva ili više zvanja.
Prosječna starost redovnika i redovnica je 38 godina. Najmlađa osoba koja je položila vječne zavjete je imala 22 godine, a najstarija 72. Čak 70 posto redovnika i redovnica su bijelci, njih 16 se izjasnilo kao Azijci, a njih deset Latinoamerikanci. Dvije trećine ispitanika su rođeni u SAD-u, a na drugom mjestu je Vijetnam, gdje je rođeno osam budućih zvanja.
Istraživanje također pokazuje kako je 90 posto duhovnih zvanja kršteno u Katoličkoj Crkvi kao bebe, a njih 10 posto su se izjasnili kao obraćenici. Prosječna dob obraćenja na katolicizam je 19 godina. Nadalje, 78 posto prošlogodišnjih duhovnih zvanja u Americi su odgajali roditelji katolici. 20 posto redovnika su odrasli kao jedinci, 18 posto ima još jednog brata i sestru, njih 34 posto još dvoje ili troje braće i sestara, dok je njih čak 45 posto odgajano u obiteljima s petero ili više djece.
 
50 posto prošlogodišnjih zvanja je pohađalo katoličke osnovne škole, 38 posto katoličke srednje škole, a njih 10 posto katoličke fakultete. Zanimljivo je da je petina ispitanika završila fakultet prije nego što je ušla u formaciju. Čak devet posto ispitanika je moralo odgoditi ulazak u formaciju zbog dugova nastalih radi školovanja. Prosječan iznos duga je bio 35 tisuća dolara, koji su pokrivali radeći ili su to za njih otplatili članovi obitelji.
Čak 85 posto duhovnih zvanja su u djetinjstvu i mladosti bili čitači, ministranti ili izvanredni akoliti. Čak 90 posto ispitanika je prije ulaska u formaciju imalo dnevni molitveni život i redovito sudjelovalo na euharistijskim klanjanjima.
Više od 50 posto ispitanika je prije 19. godine života počelo promišljati o pozivu, a u tome su ih najprije podržali prijatelji, drugi vjernici, svećenici, a tek onda članovi obitelji. 50 posto ispitanika je izjavilo kako ih je barem jedna osoba pokušala odgovoriti od poziva, a to su najčešće bili prijatelji, školski kolege, roditelji i rodbina. Gotovo svi ispitanici su prije ulaska u formaciju sudjelovali u raznim programima za buduća zvanja.