nedjelja, 24. ožujka 2019.

Formacija u redovničkoj zajednici


Svećenikom i/ili redovnikom nitko ne postaje preko noći, nego se taj put sastoji od određenih odgojno-obrazovnih procesa. Program formacije od ulaska u samostan ili sjemenište pa sve do ređenja za svećenika uključuje razvoj osobe u duhovnom, osobnom, obrazovnom, kulturnom, svećeničkom i/ili redovničkom pogledu.
 
U procesu odgoja nastoji se mladu osobu usmjeriti prema cjelovitosti za život zajednice kao i za kvalitetu služenja u Crkvi. Stoga, odgoj u našoj redovničkoj zajednici jest proces koji uključuje nekoliko bitnih faza.
 
1. Proces razlučivanja
  • a) osobna odluka
  • b) razgovor s roditeljima
  • c) razgovor s nekim svećenikom (duhovnikom)

2. Postulat(ura)
 
      U postulaturu ulaze mladići koji su već završili neku srednju školu, fakultet ili su možda već zaposleni. U ovoj početnoj fazi oni izbliza upoznavaju samostansko-redovnički život, a zajednica sa svoje strane upoznaje kandidate te im nastoji pomoći da sazriju u svojoj odluci nasljedovanja Krista i Evanđelja.
 
3. Novicijat (godina ''kušnje'')
  • a) primanje i oblačenje redovničkog odijela ili habita
  • b) vrijeme studija o redovničkim zavjetima, o franjevačkom načinu života i rada, dublje razumijevanje osobnog poziva na Bogu posvećeni život
  • c) u redovitim prilikama novicijat ili ''godina kušnje'' traje godinu dana

4. Jednostavni (privremeni) zavjeti
  • a) po završetku godine novicijata, novak podnosi Molbu za polaganje prvih redovničkih zavjeta
  • b) pismeni odgovor Uprave provincije na Molbu za zavjete
  • c) ako je odgovor pozitivan, novak se pripušta polaganju prvih zavjeta (siromaštvo, čistoća, poslušnost)
  • d) upis na filozofsko-teološki studij (ako kandidat želi biti svećenik)

5. Svečani (doživotni) zavjeti
 
Redovnik s privremenim zavjetima nastavlja svoj duhovni i ljudski hod kroz teološki i odgojni studij u za to određenoj samostanskoj zajednici. U našoj Provinciji ta kuća odgoja za naše studente filozofsko-teološkog studija nalazi se u Zagrebu (samostan sv. Mihaela ark.)
Taj proces razvoja svakog kandidata, uz samostansku zajednicu, prati magistar ili odgojitelj. Nakon tri ili više godina života u privremenim zavjetima, kandidat treba provincijalu uputiti Molbu za polaganje doživotnih zavjeta. Po njima onda postaje i punopravnim članom Reda i Provincije.
 
 
6. Ređenje za đakona i svećenika
 
Redovnik sa svečanim (doživotnim) zavjetima, kad ispuni sve potrebne uvjete s obzirom na propisani studij i redovnički odgoj, može pristupiti primanju sv. Reda đakonata. Đakonat redovito traje od šest mjeseci do godinu dana. Vrijeme đakonata podijeljeno je na dva dijela: pohađanje posebnih predavanja i polaganje ispita važnih za kasnije svećeničko poslanje i djelovanje. Osim toga, đakonska godina predviđa i vršenje konkretnih zadaća u pastoralu u nekom našem samostanu ili župi. Nakon đakonske prakse slijedi primanje sv. Reda prezbiterata te konkretno svećeničko djelovanje.
 
 

Služiti Bogu i ljudima kao časni brat  
 
U duhovnom pozivu i redovničkoj zajednici osim svećenika moguće je biti i časni brat - brat laik. Naš Kapucinski red zasniva se na bratstvu, odn. na činjenici da smo svi međusobno braća. Zato kod nas, uz braću svećenike, kao punopravni članovi zajednice djeluju u braća laici. Oni danas mogu vršiti čitavi niz različitih i dragocjenih službi, upravo nužnih za normalno djelovanje samostana i zajednice, sudjelujući na taj način u poslanju Reda, naviještanju Evanđelja i njegova svjedočenja u svakodnevnom životu, često u vrlo jednostavnim i neznatnim službama i poslovima.
 
Brat laik, odn. redovnik koji nije svećenik, nije - kako neki misle - netko tko nije mogao završiti srednju školu ili fakultet, nego je to zvanje koje ima svoj duboki evanđeoski i kršćanski smisao, značenje i identitet. Kandidati za braću laike imaju u svemu zajednički foramciju (počevši od postulature pa do polaganja doživotnih zavjeta) s onima koji se u Redu pripremaju ili žele biti svećenici.
 
* Mladići zainteresirani za duhovni poziv - svećenički i/ili redovnički - u svojim pitanjima, dilemama i pojašnjenjima slobodni su kontaktirati:
 
Fra Juro Šimić, promicatelj duhovnih zvanja
Sv. L. Mandića 41, 10040 Zagreb