Kako god da ih se naziva oni su u trima redovničkim zavjetima (siromaštvo, čistoća, poslušnost) potpuno izjednačeni s braćom svećenicima i po ničemu nisu ništa manje redovnici od braće koji su zaređeni za svećenika.
Postoji više načina kako se postaje redovnikom. Pri način jest da mlada osoba nakon 8. razreda OŠ svoje srednjoškolsko obrazovanje provede u našem samostanu, odn. sjemeništu u Varaždinu (Kapucinski trg 7). Nakon četverogodišnjeg boravka i upoznavanja s nama fratrima kapucinima takvi mladići se dalje pripuštaju u novicijat.
Drugi, danas sve nekako češći način pristupanja u naš Red jest da k nama mladići dolaze nakon već završenje srednje škole (trogodišnje, četverogodišnje) pa čak i nekog fakulteta ili radnog odnosa. Takvi ponajprije prolaze kroz razdoblje postulature (najmanje šest mjeseci), a nakon toga bivaju primljeni u novicijat (nakon godine novicijata slijedi polaganje prvih zavjeta na godinu dana).
Postupak ulaska u Red - postulatura i novicijat - za braću klerike i časnu braću su potpuno isti i odvijaju se pod istim programom i vodstvom istog učitelja postulanata, odn. novaka (dakle, po ničemu nema razlike između jednih i drugih odgajanika).
Postupak ulaska u Red - postulatura i novicijat - za braću klerike i časnu braću su potpuno isti i odvijaju se pod istim programom i vodstvom istog učitelja postulanata, odn. novaka (dakle, po ničemu nema razlike između jednih i drugih odgajanika).
Nakon godine novicijata slijedi filozofsko-teološki studij koji nije rezerviran samo za buduće svećenike. Naime, i časna braća također mogu studirati teologiju, ali se na kraju studija ipak nužno ne moraju zarediti za svećenika.
No, osim studija teologije, braća pomoćnici se mogu usavršavati i u nekom zvanju više prikladnom njihovim talentima i obdarenostima svakog pojedinca ili pak u onim zanimanjima koja su više potrebna zajedničkom životu i djelovanju Crkve i Reda: kuhar, slikar, orguljaš, knjižničar, medicinski tehničar...
Poziv časne braće danas je, više možda nego u prošlosti, vrlo šarolik. Braća se više ne bave samo poslovima unutar samostana, već mnogi završavaju jedan ili više fakulteta.
Tako su neki od braće profesori na fakultetima i sveučilištima, bave se teološkim, intelektualnim i znanstvenim radom, vrše visoke i odgovorne službe unutar Reda, profesori su vjeronauka na župama, u osnovnim i srednjim školama, bave se karitativnim i misionarskim radom, itd. Može se reći da su braća danas prisutna na raznim crkvenim i društvenim poljima djelatnosti.
Tako su neki od braće profesori na fakultetima i sveučilištima, bave se teološkim, intelektualnim i znanstvenim radom, vrše visoke i odgovorne službe unutar Reda, profesori su vjeronauka na župama, u osnovnim i srednjim školama, bave se karitativnim i misionarskim radom, itd. Može se reći da su braća danas prisutna na raznim crkvenim i društvenim poljima djelatnosti.
Smatram da nije potrebno naglašavati da je svaka služba, ma koliko ona skromna bila, važna za život samostana te naše poslanje u Redu pa kao takva ne može se vrednovati na manje ili više važnu. Svaka služba je posebna i korisna za svakodnevni život i djelovanje samostana kao i za sve one kojima smo kao Bogu posvećene osobe poslani.
Nakon tri godine od polaganja tzv. jednostavnih zavjeta, časni brat se pripušta svečanim (doživotnim) zavjetima po kojima onda postaje punopravnim članom čitavog Reda i mjesne Provincije.
* Zainteresirani mladići za duhovni poziv slobodni su se u svojim pitanjima i dilemama obratiti na:
Fra Juro Šimić
Sv. L. Mandića 41
10040 Zagreb
ILI:
Nema komentara:
Objavi komentar